COVID 19 JE IDALJE NEISTRAŽENA VIRUSNA INFEKCIJA || DR NIKOLA BAKIĆ || HEMATOLOG

Ordinirajući hematolog naše poliklinike, dr Nikola Bakić, je gostovao u jutarnjem programu TV Vijesti. Tom prilikom je razjasnio aktuelne nedoumice u vezi trombofilije, D-dimera kao i liječenja post covid pacijenata. Pisani intervju prenosimo u cijelosti.

• U kojoj mjeri se tromboza javlja kod postcovid pacijenata?

-Covid19  je, slobodno mogu tako reći, jedna veoma čudna i neistražena virusna infekcija, da smo svi mi morali tako reći, da se u hodu upoznajemo i učimo. Mnoge studije su odrađene a mnoge su i trenutno u toku, a najnoviji zaključci nam govore da se tromboza rijetko javlja kod ovih pacijenata.
Čovjek nikada ne smije biti isključiv, postoji veliki problem kod osoba koje imaju pridružene bolesti i takve osobe zaslužuju aktivniji nadzor ljekara kako ne bi došlo do pojave tromba.

• U kojoj mjeri je krvni ugrušak u togu pandemije bio uzrok smrti?

Nažalost, kod pacijenata koji su izgubili život u toku covid epidemije, obdukcija se ne radi. Shodno tome, nemamo mogućnost da sa sigurnošću kažemo da je smrt nastupila kao produkt nekih opsežnih trombofilnih dešavanja u organizmu.

• Da li neki lijekovi koji se daju mogu da pospiješe pokretanje tromba  i ako da, koji su to lijekovi?

Pošto je riječ o infekciji virusnog porijekla, daju se odgovarajući antivirotici, koji će imati adekvatan uspjeh u terapiji prvih pet do sedam dana. Ukoliko i nakon toga postoje povišeni parametri zapaljenja koji ukazuju na bakterijsku infekciju, onda se u tom slučaju daju antibiotici. Svaki takav pacijent koji ima povišene parametre zapaljenja najčešće dobija i antikoagulantnu terapiju, odnosno  niskomolekularne heparine. U ozbiljnim slučajevima, mi odmah dajemo lijekove protiv zgrušavanja krvi kako bismo ih zaštitili od svih tih mogućih dejstava, ali postoje drugi lijekovi koji mogu podsticati stvaranje tromba, npr. kotrtikosteroidna terapija koja se uveliko  koristi u smirivanju zapaljenskog sindroma.
Takođe, moramo uzeti u obzir i to da je pacijent možda i prije infekcije imao određenu povredu koja je mogla podstaći stvaranje tromba, tako da postoji mnogo faktora koji mogu uticati na to.

• Šta je sa onim lijekovima koji uzimaju hronični bolesnici? Da li to može uticati i kako?

Znate kako, sinergizam između novih lijekova može da bude negativna komponenta. Svi hronični bolesnici moraju da koriste svoju terapiju jer bi uz zapaljenje covid infekcije bez svoje terapije to zaista bilo strašno.
Mi posebno obraćamo pažnju na te pacijente i savjetujemo im da nakon covid infekcije koriste antikoagulantnu terapiju.

• Da li se i na koji način može spriječiti pojava tromboze?

Adekvatan habitus je jako bitan što se tiče svake osobe. Mi smo tvorci i čuvari svog zdravlja. Normalna, pravilna ishrana, fizička aktivnost… Iako smo to dosta puta čuli, neophodno je iznova pominjati.

• Krvni sudovi šire kada je toplo. Da li zahlađenje utiče na naše krvne sudove i kako?

Ovo je u domenu  vaskularne hirurgije, ali ćemo doći do zajedničkog odgovora. Kako ste i rekli, kada je toplo vrijeme krvni sudovi se šire, a u toku zime se sužavaju. Skupljanjem krvnih sudova prvenstveno se smanjuje obim  cirkulacije unutar ekstremiteta, pojačava se obim cirkulacije i dotok krvi do srca, srce brže pumpa i šalje krv u unutrašnje organe koji  u tom trenutku imaju pojačan metabolizam kako bi stvorili dovoljnu količinu toplote. Tako je kada se radi o hladnoći. Dakle, pojačani volumen, tj pojačana srčana aktivnost može dovesti do problema sa venama zbog pojačanog krvnog pritiska, tj dotoka krvi.
Pored toga, ono čemu smo skloni i što nam je draže od šetnje jeste da ležimo na kauču u toploj sobi. Takođe slave, praznici, povećan unos hrane i povećanje tjelesne težine… Sve to dovodi do problema.

• Kada govorimo o trombozi u kontekstu postcovid liječenja, šta je ono što vi kao ljekar savjetujete svima onima koji su preležali corona virus? Koji su to nalazi koji bi trebalo da se odrade nakon izliječenja od ove infekcije?

Sada imamo jedan novi termin – long covid sindrom, odnosno sindrom produženog covida. Dakle, ne radi se o tome da je osoba infektivna, nego o tome da se osoba ne osjeća dobro. Sve je to zbog nalaza na srcu, plućima… Koliko smo mogli primjetiti, strahoviti problemi su se dešavali sa srcem i plućima. A da ne govorimo o drugim organima… Jedna studija u eminentnom svjetskom časopisu  ’’New England General Medicine’’ koja je izašla govori o tome da nakon covida ne treba uopšte razmišljati o davanju antikoagulantne terapije. To je njihov nalaz, ali mi smo u neku ruku restriktivni kada su te stvari u pitanju, pogotovo ako su u pitanju pacijenti koji imaju pridružene bolesti kao što sam prethodno govorio.

• Ljekari i laička javnost često provjeravaju D-dimer. Kome preporučujete taj postupak i da li povišen D-dimer nešto što zaista može dovesti do stvaranja tromba?

Zaista se velika fama digla oko D-dimera. D-dimer je zapravo raspadni produkt fibrinogena, to je nešto što stvara  mrežicu na koju se lijepe trombovi i javlja se koagulum. S obzirom na raspadni produkt fibrinogena, koliko je veliko zapaljenje, toliko će veliki biti i D-dimer. Ako je D-dimer ispod 0.50, što je njegova donja granica, sigurno je da ta osoba nema tromb odnosno nema zapaljenje ili trombozu. Ukoliko je D-dimer iole preko toga, onda taj čovjek može da ima i trombozu, i infekciju i zapaljenje itd. U samoj trudnoći se D-dimer logično postepeno povećava. Čovjek koji je na adektvatnoj terapiji apsolutno nema potrebe da radi D-dimer. Imate pacijente koji dolaze na kontrole kod hematologa sa petnaest urađenih D-dimer nalaza u roku od nedelju dana. Za tim zaista nema potrebe. To je opterećenje u svakom smislu. Mahom pacijenti rade D-dimer i privatno. U jednom trenutku smo u kliničkom centru ostali bez reagensa za D-dimer. To možemo ispitivati kod određenih slučajeva u hematologiji kod osoba za koje sumnjamo da imaju pluću tromboemboliju ili da imaju trombozu noge ili ruke.

• Kada je D-dimer povišen, koje analize dalje treba odraditi?

Obavezna je krvna slika, potom parametri zapaljenja-CRP I fibrinogen. Dakle, na osnovu toga možemo uvidjeti da li osoba ima neko zapaljenje zbog koga je D-dimer povećan ili je u pitanju tromb. Ukoliko su zapaljenski parametri mirni, onda postoji osnovana sumnja na postojanje tromba. Ukoliko postoji tromb, to možemo vidjeti po promjenama na ekstremitetima, gušenju i nekim vidljivim teškoćama.

• Šta povećava rizik? Ko je najviše u riziku i zašto?

Sve vezano za manjak fizičke aktivnosti i i ishranu. Srčani, plućni i bubrežni bolesnici su rizična kategorija.

• Da li u rizičnu kategoriju spadaju gojazni ljudi?

Svakako. Primjetili smo da gojazne osobe, čak i mlađe, mnogo loše prolaze. Treba spomenuti svima da se mora obratiti pažnja na ishranu i na namjernice koje uzimamo.
Godine nisu bitne, osoba mora biti fizički aktivna i voditi računa o ishrani.