NOVO – EEG aparat od sada u Poliklinici Dr Masoničić
U Poliklinici Dr Masoničić od sada je u upotrebi nov EEG aparat kojim će se ispitivati funkcije mozga, poremećaja spavanja, glavobolja, epilepsije, poremećaja stanja svijesti i sl. EEG kabinet predvodiće dr Marija Lakićević-Đerković neurolog, subspecijalizant epileptologije koja će u nastavku govoriti više u upotrebi aparata i njegovoj primjeni. Do kraja avgusta preglede možete obaviti po akcijskim cijenama na popustu od 30%.
1. Čemu služi i kada se preporučuje EEG aparat?
– Elektroencefalografija(EEG) je neinvazivan i efikasan dijagostički metod ispitivanja funkcije mozga. Ono što magnetna rezonanca predstavlja za strukturu mozga, to EEG predstavlja za funkciju mozga. Primenjuje se za dijagnostikovanje epilepsije (tipa epilepsije), različitih vrsta gubitaka svijesti, epilepsije, glavobolja, poremećaja spavanja, zatim poremećaja pamćenja, povreda glave, upala mozga i moždanica (meningitis, encefalitis), poremećaja stanja svijesti (encefalopatije kod npr. bolesti bubrega ili jetre). Kriza (gubitak svijesti) je širok termin koji obuhvata ne samo klasični oblik kolapsa (npr. uslijed dugog stajanja, gubitak svijesti i tonusa sa padom) nego i kratkotrajne prekide toka misli, zagladavanja, fenomene “već vidjenog” i “već doživljenog”, vrtoglavice itd.
2. Šta registruje EEG aparat?
– EEG analizom mogu se registrovati patološke promene u smislu specificne tj.epileptiformne aktivnosti koju čine šiljci i oštri talasi, kao i nespecificne promjene koje obuhvataju sporu aktivnost.
EEG registruje moždanu aktivnost tokom budnosti i spavanja u vidu moždanih talasa različite frekvence. Izvodi se dok pacijent leži, relaksiran, sa zatvorenim očima oko pola sata uz primjenu tehnika stimulacije: hiperventilaciju (kada pacijent duboko dise u trajanju od tri minuta) i fotostimulaciju (uz fleševe svjetla pri zatvorenim očima). To je takozvani standardni EEG u budućnosti. Analiza se obavlja takođe i u spavanju, naročito kod pacijenata koji imaju krize (gubitke) svijesti, a standradni EEG je bio uredan.
3. Da li je potrebna određena priprema pacijenta za snimanje?
– Poželjno je da kosa pacijenta bude čista kako bi kapa sa elektrodama koja se postavlja na pacijentovu glavu mogla najbolje da se postavi. Najvažnije je da pacijent tokom snimanja bude potpuno miran i opušten.
4. Koliko je pouzdan i bezbjedan pregled ovim aparatom? Da li se javljaju kontraindikacije?
– Sama tehnika snimanja EEG-a je komforna za pacijenta, potpuno bezbolna i bezbjedna, bez efekta zračenja. Za EEG ne postoje kontraindikacije,jedino koža glave ne smije da bude povrijeđena ili inficirana.
5. Koliko se čekaju rezultati snimanja i kakva je procedura nakon toga?
– Rezultati snimanja se obično očitavaju sjutradan. EEG je jedna od glavnih dopunskih dijagnostičkih metoda u neurologiji i sa rezultatima EEG analize pacijent se javlja neurologu ili neurologu-epileptologu radi primjene adekvatne terapije. U slučaju dijagnostikovanja epilepsije uključuje se antiepileptička terapija i to naročito novije generacije sa boljim profilom neželjenih dejstava kao što je Keppra, Lamictal, Kamisadol,Topiramat, Tegretol CR, Efftil itd. Ukoliko je nalaz uredan, a postoji izražena klinička sumnja na postojanje epilepsije potrebno je uraditi EEG u spavanju ( tj. nakon deprivacije spavanja). Izvodi se identično kao standardni EEG, sa tim što pacijent kod ovog snimanja treba da zaspe (spavanje povećava učestalost epileptiformnih pražnjenja).
6. U okviru kabineta EEG-a moći ćete registrovati i sleep apneu. Kakav je to poremećaj i kako se dijagnostifikuje?
– Prekid disanja u spavanju (sleep apnea) je najčešći poremećaj spavanja, čija je učestalost u opštoj populaciji oko 5%. Poremećaj nastaje zbog otežanog protoka vazduha kroz gornje disajne puteve tokom spavanja što rezultuje prekidu disanja. Faktor je rizika za nastanak povišenog krvnog pritiska, gojaznosti, srčanog i moždanog udara, srčanih aritmija itd. Glavni simptomi sleep apnee su: glasno hrkanje, prekidi disanja tokom sna, jutarnje glavobolje, preterana dnevna pospanost, nedostatak sna, iritabilnost, smanjenje koncentracije itd. Dijagnostifikuje se polisomnografijom, uređaj je identičan EEG aparatu i postoji u okviru našeg EEG kabineta. Dodatne elektrode su za desni i lijevi okularni predio (elektrookulogram), kao i za region brade (elektromiogram), za registrovanje pokreta grudnih i trbušnih mišića pri disanju i nivo zasićenosti kiseonika u krvi. Liječi se pomoću aparata sa kontinuiranim pozitivnim vazdušnim pritiskom (CPAP) tokom noći.
7. Osim navedenih, u kabinetu se mogu izvoditi i EMNG pregledi. O kakvoj metodi snimanja je ovdje riječ?
– Elektromioneurografija (EMNG) je neurološka dijagnostička metoda koja procenjuje funkciju perifernih nerava, mišića, neuromišične spojnice, nervnih korjenova, pleksusa i motornog neurona. Zahtjeva saradnju pacijenta, nije bolna, ali može biti neprijatna. Koristi se za dijagnostikovanja polineuropatija, (poli)radikulopatija, pleksopatija, kompresivnih i traumatskih neuropatija (najčešći karpal tunel sindrom), miopatija različitog porijekla, mijastenije gravis i drugih sličnih poremećaja (koristi se TNT-test neuromišićne transmisije), kao i bolesti motornog neurona. Najčešći uzrok akutne (nagle) slabosti je Gilen Bareov sindrom koji pouzdano može da se dijagnostikuje EMNG metodom. Takodje najčešći uzrok hroničnog (duže trajanje) trnjenja nogu i ruku kod bolesnika sa šećernom bolešću je dijabetesna polineuropatije koja se dijagnostikuje EMNG metodom. Pored dijabetesne vrlo su česte i polineuropatije zbog bolesti štitaste zlijezde, uremije,postviremijske (postcovid 19), toksične zbog hemioterapije itd. Pregled se obavlja stimulacijom perifernih nerava električnom strujom i registracijom akcionih potencijala mišića koji je inervisan od strane ispitivanog nerva i registracijom električne aktivnosti mišića pomoću iglene elektrode koja se uvodi u mišić.
Vukčević Ksenija
