Razvojem moderne medicine znatno su se povećale mogućnosti očuvanja zdravlja, odgađanja početka bolesti kao i uspješnost liječenja. Neprocjenjiva važnost redovitih sistematskih pregleda je u ranom otkrivanju postojanja faktora rizika za razvoj hroničnih i zloćudnih bolesti, jer jedino tada na vrijeme možemo spriječiti nastanak bolesti ili pravovremeno započeti liječnje. Učestalost ponavljanja sistematskih pregleda, kao i njihov opseg, različita je, a zavisi o dobi, zdravstvenom statusu i faktorima rizika za razvoj određenih oboljenja. U skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), svaki sistematski pregled trebao bi zadovoljiti određene kriterije kako bi se potvrdilo ili eliminiralo postojanje čimbenika rizika. Osnovne pretrage preporučljivo je uraditi jednom godišnje, a one uključuju laboratorijske pretrage, detaljan specijalistički pregled, mjerenje krvnog pritiska, snimanje rada srca (EKG). Laboratorijske pretrage krvi signalizira će nam odstupanja u radu pojedinih organa ili organskih sustava, a uključuju analizu kompletne krvne slike (KKS) i sedimentacije eritrocita (SE), funkciju bubrega (kreatitin, urična kiselina, bilirubin, ureja), razinu šećera u krvi (GUK), funkciju jetre i vrijednosti jetrenih enzima (AST, ALT, ALP, gamaGT), visinu masnoća u krvi (ukupni kolesterol, LDL- i HDL-kolesterol, trigliceridi) i analizu urina. Rezultati laboratorijski pretraga i njihovo tumačenje u sklopu specijalističkog internističkog pregleda ukazaće nam na postojanje neravnoteže u funkciji našeg organizma.
Svrha specijalističkog internističkog pregleda je, pored mjerenja krvnog pritiska, snimanja rada srca (EKG) i fizikalnog pregleda glave, srca, pluća, stomaka i ekstremiteta, razgovor o navikama pacijenta, otkrivanje osobnih i obiteljskih čimbenika rizika. Pregled je preporučljivo nadopuniti i ultrazvukom svih organa trbušne šupljine (jetra, slezena, gušterača, žuč, bubrezi, mokraćna bešika, a kod muškaraca i prostata), posebno u slučajevima kada su vrijednosti laboratorijskih pretraga izvan dozvoljenih granica. Zaključnim mišljenjem ljekara specijaliste dobiju se uputstva za daljnje ciljane pretrage, preporuku za početak liječenja ili datum Vašeg slijedećeg pregleda. U cilju ranog otkrivanja malignih bolesti žena pored opšteg sistematskog pregleda preporučljivo je obavljati redovne godišnje ginekološke preglede sa PAPA testom i ultrazvukom, te ultrazvuk dojki, a nakon 40-te godine života i mamografiju, dok je za muškarce važno pored ultrazvuka prostate nakon 45-te godine odrediti i nivo prostata specifičnog antigena u krvi (PSA – tumorski marker). Starenje i razvoj bolesti normalna su pojava, ali pravovremenim i redovnim pregledima sačuvaćemo naše zdravlje, usporiti proces starenja i sačuvati kvalitet života. Nakon 40-te godine normalna je pojava slabljenje vida, problemi sa kičmom, a u starijoj dobi slabljenje sluha, reumatski bolovi i sl. Međutim unutrašnji organi nam svoja oštećenja i zamor ne javljaju na vrijeme. Nažalost, najšeće je prvi znak oštećenja ozbiljna bolesti poput srčanog ili moždanog infarkta zbog začepljenja krvnih žila, ili npr. komplikacije na živcima, oštećenja vida ili bolest bubrega zbog dugogodišnjeg neotkrivenog i neliječenog dijabetesa. U današnje vrijeme, gledajući prema učestalosti pojavljivanja i smrtnosti, na prvom su mjestu bolesti srca i krvnih žila, a slijede ih maligna oboljenja. Upravo se kod ovih stanja redovnim pregledima, pravovremenim liječenjem i pridržavanjem uputa o prehrani i načinu života, mogu postići najbolji rezultati. Kako većina nas, ljekara posjećuje samo onda kada se razbolimo, navika obavljanja redovnih sistematskih pregleda ne postoji. Pravovremeni, redoviti sistematski pregledi pokazat će nam kako se nosimo sa svakodnevnim obavezama i da li je naš organizam počeo pokazivati znakove „kvara“ – popuštanja normalne funkcije. Kada se „kvar“ dogodi, već je kasno jer je bolest već nastupila. A bolje spriječiti nego liječiti.