Uticaj video igrica na ljudsko ponašanje i zdravlje
Naša mlada saradnica Vasilisa Petranović, studentkinja psihologije se bavi problemom uticaja video igrica na ljudsko ponašanje i zdravlje. U seriji razgovora sa stručnjacima pokašaće da skrene pažnju i da ovu temu osvetli sa raznih strana-od koristi do lošeg uticaja na zdravlje i kako prevenirati te uticaje.
Svjedoci smo sve je veće zastupljenosti video igara u svakodnevnom životu- od običnih igrica do sportskih takmičenja koja su svrstana u e-sport.
Video igre mogu biti izvor zabave i imati obrazovne koristi, o čemu govore brojna istraživanja u kojima se govori o tome kako video igre mogu pomoći u sticanju novih vještina i kako nekada predstavljaju zdrav izlaz za stres i podsticanje kreativnosti. Takođe se ističe i društveni aspekt video igara, koje mogu povezati ljude širom svijeta.
Medjutim uvijek se naglašava potreba za promovisanjem umjerenosti i odgovorne upotrebe, kako bi se izbjegle štetne posledice kao što su zavisnost, smanjena fizička aktivnost, razni poremećaji ponašanja, agresija, smanjen raspon pažnje i nesanica.
Prema podacima objavljenim od strane Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), neki pojedinci mogu razviti zavisnost od video igrica, što dovodi do prekomjernog vremena provedenog u igranju i zanemarivanja drugih važnih aspekata njihovog života. Pojedinci možda nisu uvijek u mogućnosti da prepoznaju problem u sebi i možda će morati da razmotre povratne informacije od onih koji su im bliski, ako izražavaju zabrinutost zbog prekomjernih navika u igricama. U takvim slučajevima, možda će biti potrebno razmotriti smanjenje igračkih aktivnosti. Produženo igranje video igrica može dovesti do smanjenog raspona pažnje i poteškoća sa fokusiranjem. Video igre su dizajnirane da budu privlačne, a stalna stimulacija može izazvati da se pojedinci naviknu na kratke navale uzbuđenja, što može otežati održavanje fokusa tokom svakodnevnih aktivnosti koje nisu u igri. Štaviše, produženo vrijeme pred ekranom može izazvati zamor očiju i glavobolje, koje mogu dodatno pogoršati probleme pažnje i fokusiranja. Ostati do kasno radi dužeg igranja video igrica može ometati individualne obrasce spavanja, što dovodi do nedostatatka sna i povezanih zdravstvenih problema. Svijetleći ekrani video igara mogu prevariti mozak, rezutirajući tome da mozak misli da je još uvek dan, što potiskuje oslobađanje melatonina, hormona koji pomaže u regulaciji sna. Ovo može otežati pojedincima da zaspu i održavaju san, što dovodi do smanjenja kvaliteta sna i osećaj umora i razdražljivosti tokom dana, uz to brojnih sekundarnih zdravstvenih poteškoća, uz veliki fokus na posljedice po mentalno zdravlje igrača.
Sve u svemu, umjerenost i balans su ključni prilikom uživanja u video igrama uz minimiziranje potencijalnih negativnih uticaja. Uz umjerenu konzumaciju takvog sadržaja, optimalnu količinu fizičke aktivnosti, kao i sadržaja koji stimulišu rad mozga (knjige, novine, društvene igre, muzika, problemski i verbalni zadaci) uz adekvatnu socijalizaciju sa socijalnom sredinom pojedinca, video igrice mogu predstavljati zdrav hobi sa brojnim korisnim efektima .
Da bi skrenuli pažnju na ovu značajnu temu u narednom periodu razgovaraćemo sa našim poznatim stučnjacima iz oblasti psihologije, psihijatrije, neurologije , ortopoedije, fizijatrije, kardiologije, i iz serije razgovora sa vodećim stručnjacima iz ovih oblasti, tražićemo adekvatne solucije koje ovaj hobi transformišu u sredstvo razvoja i brojnih beneficija.
